Informisanje na jezicima nacionalnih manjina u Srbiji ima izuzetnu društvenu i kulturnu
ulogu. Ovi mediji ne služe samo prenošenju vesti, već čuvaju jezik, identitet i tradiciju
zajednica, dok istovremeno omogućavaju bolju komunikaciju sa većinskim društvom.
U prvom tekstu serijala ,,Bez senzacionalizma u medijima na jezicima nacionalnih
manjina” naši sagovornici su Nataša Raketić, urednica Radio Beograda i Dalibor
Mergel, urednik programa na hrvatskom jeziku RTV Vojvodine.
Merger ističe da su mediji na hrvatskom jeziku profesionalni, pouzdani i lišeni
senzacionalizma, ali da manjinske teme još uvek nisu dovoljno vidljive na digitalnim
platformama i u medijima na jeziku većinskog naroda.

• Kvalitet informisanja na hrvatskom jeziku u Srbiji je dobar, ali ga je nužno unapređivati,
  naročito kroz prisustvo na društvenim mrežama i platformama kako bi vesti i priče iz
  života hrvatske zajednice bile dostupne širem auditorijumu. Takav pristup ne doprinosi
  samo kvalitetnijem informisanju, već i boljem razumevanju i otopljavanju odnosa u
  društvu – kaže Mergel. On napominje da mediji na manjinskim jezicima predstavljaju
  most između zajednica, omogućavajući da se teme od značaja za manjine prikažu i široj
  javnosti. Dodaje i da je ključno da se u manjinskim medijima i dalje primenjuju
  profesionalni i etički standardi, jer senzacionalizam nije i ne sme biti deo njihovog
  izraza.
• Kodeks novinara i novinarki Srbije jasno definiše profesionalne i etičke standarde koji
  važe i za informisanje na jezicima manjina. Neke od glavnih obaveza novinara stoga su
  tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno izveštavanje. Usuđujem se zapaziti da je na
  medijskom nebu Srbije sve manje onih koji se pridržavaju profesionalnih standarda, kao
  i da se gaženje tih postulata nažalost može evidentirati i u pojedinim manjinskim
  sredstvima informisanja. Kao jedan od urednika u Redakciji programa na hrvatskom
  jeziku RTV-a bez ustručavanja bih konstatovao da su kolegama i meni standardi
  novinarske profesije na prvom mestu, u šta se može uveriti svako ko redovno prati naš
  informativni program – izjavio je Mergel.
  Pored medija za pripadnike zajednica, značaj višejezičnih programa na javnim
  servisima naglašava i Nataša Raketić, dugogodišnja urednica i novinarka Radio
  Beograda. Prema njenim rečima, programi nacionalnih manjina na RTS-u i RTV
  Vojvodine predstavljaju dragocen izvor informacija, ne samo za same pripadnike
  zajednica, već i za novinare i širu javnost. Višejezični sadržaji omogućavaju uvid u
  svakodnevni život manjinskih zajednica, njihove potrebe, inicijative i izazove, koji često
  ostaju van fokusa medija na većinskom jeziku.
• Programi na jezicima nacionalnih manjina, koji se emituju na javnim medijskim
  servisima poput RTS-a i RTV Vojvodine, imaju izuzetno važnu ulogu u informisanju,
  kako pripadnika tih zajednica, tako i šire javnosti. Kao deo javnog servisa, ti sadržaji
  nose sa sobom relevantnost, pouzdanost i tačnost informacija, što ih čini značajnim
  izvorom i za profesionalne novinare. Programi nacionalnih manjina omogućavaju
  građanima i novinarima da razumeju probleme, potrebe i inicijative zajednica koje žive
  pored nas, a o kojima se retko izveštava u medijima na srpskom jeziku. Ti sadržaji imaju
  veliku odgovornost jer ne informišu samo pripadnike zajednica, već i pomažu u boljoj
  međusobnoj komunikaciji i razumevanju, što doprinosi kulturnom bogatstvu i društvenoj
  povezanosti – kaže Raketić.
  Sagovornici se slažu da manjinski mediji moraju ostati profesionalni i lišeni
  senzacionalizma, jer njihova misija nije privlačenje klikova, već kvalitetno i odgovorno
  informisanje. Oni su i platforma za teme koje se tiču političkog položaja, upotrebe jezika
  i pisma, rada manjinskih institucija, kulturnih i obrazovnih inicijativa.
  Dalibor Mergel ističe i važnost širenja manjinskih tema i na digitalne portale i društvene
  mreže, kako bi priče iz života zajednica bile vidljivije i za širu publiku.
  Raketić dodaje da veći broj profesionalnih novinara koji poznaju jezik i kulturu
  nacionalnih zajednica može dodatno unaprediti kvalitet medijskog sadržaja.
  Uloga manjinskih medija tako postaje dvostruka: oni informišu članove zajednica, ali i
  služe kao most ka većinskom društvu, podstičući međusobno razumevanje, saradnju i
  poštovanje različitosti. Saradnja između novinara različitih nacionalnih zajednica, kao i
  između manjinskih i većinskih medija, ključna je za kvalitet informacija i jačanje
  društvene povezanosti. Ovakvi mediji, složni su sagovornici, doprinose očuvanju
  kulturnog identiteta, razvijanju profesionalnog novinarstva i približavanju zajednica koje
  vekovima žive jedne pored drugih.

*Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i
telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medisjkom projektu nužno ne izražavaju
stavove organa koji je dodelio sredstva.

Autori: M.D. i M.L.
Sledi prevod na hrvatski jezik:
Mediji nacionalnih manjina bez senzacionalizma: profesionalizam, vidljivost i suradnja

Informiranje na jezicima nacionalnih manjina u Srbiji ima izuzetnu društvenu i kulturnu
ulogu. Ovi mediji ne služe samo prenošenju vijesti, već čuvaju jezik, identitet i tradiciju
zajednica, dok istovremeno omogućuju bolju komunikaciju s većinskim društvom.
U prvom tekstu serijala „Bez senzacionalizma u medijima na jezicima nacionalnih
manjina“ naši su sugovornici Nataša Raketić, urednica Radio Beograda, i Dalibor
Mergel, urednik programa na hrvatskom jeziku RTV Vojvodine.
Mergel ističe da su mediji na hrvatskom jeziku profesionalni, pouzdani i lišeni
senzacionalizma, ali da manjinske teme još uvijek nisu dovoljno vidljive na digitalnim
platformama i u medijima na jeziku većinskog naroda.
„Kvaliteta informiranja na hrvatskom jeziku u Srbiji je dobra, ali je nužno unapređivati je,
naročito kroz prisutnost na društvenim mrežama i platformama, kako bi vijesti i priče iz
života hrvatske zajednice bile dostupne širem auditoriju. Takav pristup ne doprinosi
samo kvalitetnijem informiranju, već i boljem razumijevanju i otopljavanju odnosa u
društvu“, kaže Mergel. Dodaje da mediji na manjinskim jezicima predstavljaju most
između zajednica, omogućujući da se teme od značaja za manjine prikažu i široj
javnosti.
„Kodeks novinara i novinarki Srbije jasno definira profesionalne i etičke standarde koji
vrijede i za informiranje na jezicima manjina. Neke od glavnih obveza novinara su
točno, objektivno, potpuno i pravovremeno izvještavanje. Kao urednik u Redakciji
programa na hrvatskom jeziku RTV-a mogu bez ustručavanja potvrditi da su kolegama i
meni standardi novinarske profesije na prvom mjestu“, izjavio je Mergel.

Značaj višejezičnih programa na javnim servisima naglašava i Nataša Raketić. Prema
njezinim riječima, programi nacionalnih manjina na RTS-u i RTV Vojvodine predstavljaju
dragocjen izvor informacija, ne samo za same pripadnike zajednica, već i za novinare i
širu javnost. Višejezični sadržaji omogućuju uvid u svakodnevni život manjinskih
zajednica, njihove potrebe, inicijative i izazove, koji često ostaju izvan fokusa medija na
većinskom jeziku.
„Programi na jezicima nacionalnih manjina omogućuju građanima i novinarima da
razumiju probleme, potrebe i inicijative zajednica koje žive pored nas, a o kojima se
rijetko izvještava u medijima na srpskom jeziku. Ti sadržaji imaju veliku odgovornost jer
ne informiraju samo pripadnike zajednica, već i pomažu u boljoj međusobnoj
komunikaciji i razumijevanju, što doprinosi kulturnom bogatstvu i društvenoj
povezanosti“, kaže Raketić.

Sugovornici se slažu da manjinski mediji moraju ostati profesionalni i lišeni
senzacionalizma, jer njihova misija nije privlačenje klikova, već kvalitetno i odgovorno
informiranje. Oni su i platforma za teme koje se tiču političkog položaja, upotrebe jezika
i pisma, rada manjinskih institucija, kulturnih i obrazovnih inicijativa.

Dalibor Mergel ističe važnost širenja manjinskih tema i na digitalne portale i društvene
mreže, kako bi priče iz života zajednica bile vidljivije i za širu publiku. Raketić dodaje da
veći broj profesionalnih novinara koji poznaju jezik i kulturu nacionalnih zajednica može
dodatno unaprijediti kvalitet medijskog sadržaja.

Uloga manjinskih medija tako postaje dvostruka: oni informiraju članove zajednica, ali i
služe kao most prema većinskom društvu, potičući međusobno razumijevanje, suradnju
i poštivanje različitosti. Suradnja između novinara različitih nacionalnih zajednica, kao i
između manjinskih i većinskih medija, ključna je za kvalitet informacija i jačanje
društvene povezanosti. Ovakvi mediji doprinose očuvanju kulturnog identiteta, razvoju
profesionalnog novinarstva i približavanju zajednica koje stoljećima žive jedne pored
drugih.

Ovaj projekt je sufinanciran iz Proračuna Republike Srbije – Ministarstva informiranja i
telekomunikacija. Stavovi izneseni u podržanom medijskom projektu nužno ne
izražavaju stavove tijela koji je dodijelio sredstva.